Autor: Dr Biljana Savić

Balans - ključ dobrog zdravlja

biljana

Dr Biljana Savić

Dr Biljana Savić je ljekar internista. Vlasnica je ordinacije "Balans" u Nikšiću. Piše blog za "Život", nedjeljni dodatak "Vijesti", već nekoliko godina. U svojim tekstovima donosi zanimljive "zdrave" recepte sa sezonskim namirnicama. Obrađuje teme iz oblasti nutricionizma. Na zanimljiv i lagan način savjetuje čitaoce o pravilnoj ishrani, kao i kako da iskoriste prirodu na najbolji mogući način.

Zima je toliko ozbiljna u svom nastupu, da nema nikakve šanse da je zanemarimo. Naprotiv, to nam je ovih dana udarna tema u udarnim terminima.

I dok tako drhturimo na niskim temperaturama, pokušavajući da ”pojačamo grijanje”, potrebna nam je veća količina energije da bismo to i postigli, što podrazumijeva uzimanje “jače” hrane.

Upravo smo prosli kroz set praznika koji su nam to i omogućili. Moguce i više nego što je potrebno.

Na vrata nam kuca pitanje kako da ipak malčice  “smanjimo grijanje”.

Kao i u većini slučajeva, tako i ovdje nagla promjena “na prekidač” nije poželjna. Postoji jednostavno objašnjenje za komplikovane biohemijske procese koji se dešavaju u organizmu. Na jedan način naše tijelo reaguje kada je u pitanju začinjena, masna i slatka hrana. Drugačiji je njegov nastup kod blažih varijanti hrane. 

Ukoliko se napravi nagla promjena, mogu da se postignu neželjene reakcije tipa lošeg raspoloženja u smislu depresije i razdražljivosti. Cijela priča izgleda počinje u mozgu i ima veze sa dopaminom i serotoninom, pa se širi dalje.

Svjesni ovoga, u prilici smo da postepeno premostimo ovaj “ambis” i tako izbegnemo apstinencijalnu krizu. Mozemo da uvedemo manje i čeđće obroke sastavljene od kvalitetnih prirodnih namirnica zahvaljijući kojima neće dolaziti do velikih varijacija nivoa šećera u krvi. Tako ćemo da izbjegnemo napade gladi I uzimanje nepotrebno velikih količina hrane.

Probiotici bi mogli da pomognu u posleprazničnoj atmosferi. Njima uz rame mogu da stanu fermetisane namirnice koje su bogate hranljivim sastojcima, obnavljaju crijevnu floru, jačaju imunitet, smanjuju intoleranciju na laktozu i sklonost alergijskim reakcijama, doprinose mrsavljenju, smanjuju simtome upalnih bolesti crijeva, rizik od infekcije helikobakterijom. Znači, kiseli kupus, kefir, kiselo mlijeko, miso, soja sos.

Šejkovi od voća i povrća su uvijek dobrodošli, pa tako i u situaciji kada organizmu treba da  se pruži vitalna podrška.

Magnezijum u obliku tablete, a još bolje upakovan u badem ili sjemenku bundeve moze dosta da pomogne da se uspostavi ravnoteža.

Ne zaboravite da priuđtite sebi dovoljno odmora, po mogućnosti onoliko koliko osjetite da treba.

Izlažući se opasnosti da budem  pogresno shvaćena (nenamerno naravno), ovdje na izvjestan način mozemo da govorimo o dvje protivteze - dva trenutno najpopularnija režima ishrane. Paleoishrana, koja podrazumijeva unos zasićenih masti, proteina, ograničene ugljene hidrate iij predstavlja dobru varijantu za trenutne polarne uslove.

Kome ona postane prejaka ili naporna, tu je drugi, light  model - hrono ishrana u koju se ovih dana razumije svako ko drži do sebe. Pribjegavaju joj oni koji zele da “stanje” liniju.  Uzimanje namirnica je prilagodjeno dnevnom ritmu lučenja hormona i enzima i tu su ugljeni hidrati ozbiljno ograničeni, što se mene tiče I više nego što treba. Zbog isključivanja nekih namirnica, uvode se suplementi.

Kako nisam za kalupe bilo kakve vrste, tako nemam mnogo vjere ni u ove prehrambene. Potrebna nam je mjera u svemu, pa i u ishrani. Vojnička disciplina mođe da se održi neko vrijeme, ali šta ćemo posle, kada uglavnom počne da izaziva stres i prelazi u svoju suprotnost?

Glasam za mjeru i ravnotežu. Kada imamo kvalitetnu, što prirodniju,  relativno čistu hranu, nema razloga da ne uzmemo ono što nam se jede. Jer je  tada  naš organizam sposoban da prepozna i traži baš ono što mu treba.

Ako se ipak odlučite za neki specifičan režim ishrane, radite to uz pomoć stručnih  ljudi koji su osposobljeni da vas vode kroz čitav proces, jer ćete tako da budete bezbijedni.

Vaš komentar